LibreOffice ili OpenOffice? Zašto postoje dvije opcije otvorenog koda za ono što izgleda kao isti uredski paket? Sve je započelo s OpenOffice.org, originalnom opcijom otvorenog koda koja je podijeljena u dva različita projekta: trenutni Apache OpenOffice i LibreOffice. Postojala je i treća opcija tvrtke Oracle, ali ona više nije bila otvoreni izvor i ubrzo je ukinuta. Druga dvojica, protagonisti ovog članka, i dalje postoje i objavljuju ažuriranja, ali koje su razlike između njih dvoje? Koje je bolje?
U ovom ćemo članku objasniti razlike između LibreOffice i OpenOffice, ili barem one najistaknutije. Uz to ćemo napraviti i mali pregled istorije, što će nam pomoći da shvatimo šta se dogodilo: Je li to bio razvod? Jesu li izgledali loše? Postoji li opcija koja mi daje mnogo više od druge i koja vrijedi? Da li deinstaliram LibreOffice iz Ubuntu-a i instaliram OpenOffice? Sve odgovore ćete otkriti u nastavku.
LibreOffice i OpenOffice koriste isti otvoreni izvor
Prvo moramo znati zašto postoje dvije verzije ako obje koriste isti OpenOffice.org kôd. To ćemo shvatiti zavirivši u prošlost: Sun Microsystems je 1999. godine kupio uredski paket StarOffice. Godinu dana kasnije, Sun je objavio softverski kod Star Office a besplatni uredski paket preimenovan je u OpenOffice. Projekt se nastavio razvijati zahvaljujući zaposlenicima Sun-a i nekim volonterima, omogućavajući svima da koriste OpenOffice, uključujući nas korisnike Linuxa.
U 2011, Sun Microsystems kupio je Oracle. Tada su se sve zaokrenule: vlasnici Jave preimenovali su StarOffice u Oracle Open Office, pokušavajući stvoriti zabunu. Ubrzo nakon toga, prekinuo je projekat. Većina volontera napustila je projekt i stvorila LibreOffice, a softver zasnovan na OpenOffice.org kodnoj bazi. Većina Linux distribucija, uključujući Ubuntu i njegove okuse, prešla je na LibreOffice.
Činilo se da su mu OpenOffice odbrojani dani, ali Oracle je poklonio brend OpenOffice i njegov kôd fondaciji Apache. Ono što danas svi znamo kao OpenOffice zapravo je Apache OpenOffice i razvijeno je pod njegovim Apacheovim kišobranom i licencom.
Razlike između LibreOffice i OpenOffice
I tu bismo imali prvu razliku između obje opcije: LibreOffice se brže razvijao, češće objavljivanje verzija. OpenOffice je još uvijek živ, a Apache je izdao beta 4.1 u martu 2014. Najnovija dostupna verzija objavljena je 18. novembra 2018. i to je v4.1.6.
Obje opcije su dostupne za sva tri operativna sistema Desktop: Windows, macOS i Linux. Obje nude iste aplikacije za obradu teksta, proračunske tablice, prezentacije i baze podataka. Dvije opcije su vrlo slične jedna drugoj i dijele većinu koda.
-
- Pisac u LibreOffice
-
- Writer u OpenOffice
Razlika je očigledna. Dok OpenOffice Writer prikazuje a puna traka opcija s desne strane, LibreOffice ima sliku sličniju onoj koju vidimo u Microsoft Word-u. Ovako izgledaju prema zadanim postavkama, a LibreOffice ima istu opciju. Ako ga aktiviramo iz opcija, one bi praktično bile iste.
S druge strane, prema zadanim postavkama imamo brojač riječi u stvarnom vremenu u LibreOfficeu, dok će ovaj put biti u OpenOfficeu gdje ćemo morati ići na opcije za aktiviranje ove funkcije. LibreOffice takođe uključuje integrirani držač dokumenata ili ugrađena, opcija koja se može aktivirati iz Datoteka / Svojstva / Font. Na ovaj način dokument mora izgledati jednako na bilo kojem operativnom sistemu. Ova opcija nije dostupno u OpenOffice-u. Tačka za LibreOffice.
pisac je primjer koji smo odabrali za usporedbu. Poanta je u tome da su razlike toliko male u svim aplikacijama da bi razgovor o njima bio dugotrajan i suvišan.
Različite vrste licenci
Kôd bočne trake OpenOffice kopirao je i uklopio LibreOffice. Projekt Apache OpenOffice koristi Apache licenca, dok LibreOffice koristi dualnu licencu LGPLv3 i MPL. To znači da LibreOffice može uzeti OpenOffice kôd i ugraditi ga u vaš uredski paket, ali ne i obrnuto.
S obzirom da je LibreOffice razvilo više ljudi i njihova veća zajednica, nove mogućnosti i ideje pojavljuju se ranije u LibreOffice. Mnoge opcije uredskog paketa koje je odabrao Ubuntu još nisu dosegle OpenOffice. Također, kada OpenOffice ima dobru ideju, LibreOffice je može implementirati gotovo trenutno i sa istim kodom, nešto što nije suprotno za vrste licenci. Nova točka za LibreOffice.
Koju opciju odabrati?
Pa, ovo je svačija odluka, ali ja više volim LibreOffice za:
- Najveća zajednica programera.
- Oni mogu implementirati novosti u OpenOffice bez problema s licenciranjem.
- Češća ažuriranja.
- Standardno se instalira u X-buntu.
Zašto biste odabrali OpenOffice? Pa, jednom sam pročitao što je bilo sjajno u nekim operativnim sistemima, među kojima su bili Debian i Ubuntu. Jedna od pozitivnih poanta Debiana je da promjene koje donosi dolaze manjom brzinom nego u Ubuntuu, što ga čini robusnijim i općenito pouzdanijim operativnim sistemom od onog koji je razvio Canonical. To bismo mogli primijeniti na OpenOffice: to što im treba više vremena za pokretanje novih stvari to osigurava ono što imaju uvijek će biti uglađenije. U najgorem slučaju mogli bismo pronaći jednu ili nekoliko grešaka koje će vrlo brzo biti ispravljene.
Naravno: imajte na umu to morat ćemo ga preuzeti sa vaše web lokacije, nešto što takođe imamo veze s drugim poznatim softverom poput Google Chromea. Kao i kod Google pretraživača, i u službenim Ubuntu repozitorijima postoje opcije otvorenog koda, a Chromium pretraživači su najpristupačnija opcija. Ali mislim da je slučaj Chrome-a drugačiji jer, na primjer, ni Chromium ni drugi pretraživač zasnovan na Googleu nisu kompatibilni s nekim ekstenzijama, poput Movistar Plus.
Postoji opcija dostupna iz OpenOffice-a poput snap pack, ali samo za programere. S obzirom da govorimo o softveru koji se obično koristi za rad, ne bih preporučio da ga preuzmete i instalirate korisnicima koji nisu programeri.
Uzimajući u obzir sve navedeno u ovom članku: Šta dobivate: LibreOffice ili OpenOffice?